Agresivno i naporno su nas skoro svi mediji u Hrvatskoj jučer zasipali informacija o tome kako su dvojica čelnih ljudi hrvatske Vlasti u veselom društvu Pupovca, Uzelca, živućih partizana i preživjelih jasenovačkih logoraša, danas je uvelike spasnulo i nema nijedne vijesti o tome. Žalosno je bilo gledati to gerijatrijsko drušvo kojem Vrhuška obećava kako će dobiti povlastice, kao da ih nisu imali do sada.
|
Postoje li u ljudskim životima uopće slučajnosti, ili je sve što se događa samo poslijedica nekog, ponekad nevidljivog i nedokučivog uzroka? Kroz povijest su na ovo temeljno filozofsko pitanje pokušale odgovoriti mnoge mudre glave, a većina ih se na kraju ipak opredijelila za smisao, smatrajući da je u ljudskom životu besmisleno samo vjerovati u besmisleno. Sve ostalo ima svoj smisao i može se rekonstruirati.
|
|
Zabava |
Uvriježen stav da o sprečavanju neželjene trudnoće brigu mora voditi samo žena, često rezultira time da o kontracepciji nitko ne vodi računa. Koja je metoda najbolja za vas?
|
|
Joža iz Horvatske |
Korijeni su posađeni upravo na Markovu trg-u 2001 godine štrajkom policajaca branitelja koji su dobili otkaze preko noći od Račanove Vlade i zamijenjeni milicajcima koji su danas apriorni poslušnici u represiji protiv vlastitog naroda po boljševičkom receptu. Tada je na čelu zagrebačke policije bio upravo Ranko Ostojić a ministar Šime Lučin.
|
|
Horvatski eko info |
Vodopija, zvana još cikorija, radič, konjska trava, modri cvijet trajna je i zeljasta biljka, visoka i do 1 metar. Korijen joj je debeo, vretenast, izvana taman, iznutra bijel. Stabiljka je uglata, tvrda, uspravna i puna gorkog mliječnog soka. U gornjim dijelovima je razgranata i pokrivena kratkim dlakama. Prizemni listovi su veliki, dugački i nazubljeni, a oni na stabiljci kraći i duguljasto kopljasti. Cvjetne glavice modre su boje, ponekad ružičaste ili bijele.
|
|
 |
|
HORVACKE REGULE LEPOG PONAŠANJA ! (Pri kupici i klupici) |
|
|
|
129.- Marija, Beč: Gotovo dvadeset godina živjela sam u braku za koji sam mislila da je savršen. On je bio četiri godine mlađi od mene, uvijek pun razumijevanja i ljubavi. Ja sam radila i imala solidna primanja, više sam praktičan tip a on pak pomalo umjetnički. No dogodilo se da ga je posao na više mjeseci odveo u drugu zemlju i kada se vratio bio je drugi čovjek: grub, arogantan, stalno ljut. Otkrila sam da je posrijedi druga žena. Zatražila sam razvod i nakon što sam odglumila pokušaj samoubojstva on je pristao i odselio.
|
|
|
Kao tinejdžer odrastao sam u povijesnim vremenima kada se rađala i stvarala Hrvatska. Iako tipični tinejdžer, ipak se u meni budio do tada nepoznati osjećaj... Tako nešto se može usporediti samo sa onom pravom iskrenom ljubavi između muškarca i žene. Kada zadrhtite i na samu pomisao na voljenu osobu...
|
|
|
 Koliko vrijedi potpis hrvatskog premijera na neki dokument te koliko hrvatska vlast drži do svojih građana jasno se može vidjeti na primjeru odustajanja od takozvanog "referenduma o referendumu" koji se trebao održati zajedno sa referendumom o EU.
No, on se neće održati zato što nova Vlada i saborska većina zajedno sa referendumom o EU nije raspisala i "referendum o referendumu" sukladno sporazumu koji je Vlada Jadranke Kosor potpisala sa sindikalnim predstavnicima nakon što su zajedničkim snagama Ustavni sud i saborska većina blokirali referendum o Zakonu o radu za koji se potpisalo 717 tisuća hrvatskih građana.
Za raspisivanje referenduma bi se trebalo potpisati 200 tisuća građana u mjesec dana
Kada nije uspjela ta opcija, sindikati su prešli na "plan B" te su s Vladom Jadranke Kosor 23. studenog 2010. godine potpisali sporazum u kojem je stajalo da se dva referenduma moraju održati zajedno.
"Jeste li za to da se referendum mora raspisati ako to zatraži 200.000 registriranih birača te da vrijeme za prikupljanje potrebnog broja potpisa bude 30 dana", bilo je dogovoreno pitanje za taj drugi referendum. Njime su se željeli olabaviti uvjeti za raspisivanje referenduma koji sada kažu kako za njega treba u 15 dana skupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, što znači oko 450 tisuća ljudi. Kao što je poznato, na našem popisu birača ima više ljudi nego što ima stanovnika u Hrvatskoj.
Nakon potpisivanja sporazuma između Kosorice i sindikata, tada samo predsjednik SDP-a, a danas hrvatski premijer Zoran Milanović je podsjetio da je baš njegova stranka kod ranijih donošenja ustavnih promjena predlagala da se snizi prag za referendum te da se potpisi prikupljaju dulje, "dok je HDZ bio kategorički protiv toga". Čestitao je sindikatima, jer su "to korektno odradili i izvršili pritisak na Vladu". "To puno više govori o HDZ-u, premijerki i njezinoj vladi, nego o sindikatima", kazao je tada "oporbenjak" Milanović.
Milanović se boji "HDZ-ovih referenduma"?
No, upozorio je i da HDZ želi u oporbu ući s "mnogo labavijim sustavom raspisivanja referenduma, jer to očito vidi kao sredstvo svoje buduće borbe kada bude u oporbi". Možda je baš strah Milanovićeve vlasti od "HDZ-ovih referenduma" razlog zbog kojeg je Vlada prekršila sporazum sa sindikatima te nije predložila zajednički referendum o EU i o labavijim uvjetima raspisivanja referenduma. Iako smo Vladi poslali upit u vezi njihova stava o "referendumu o referendumu" te ih i telefonski podsjetili na pitanje, do objave ovog teksta odgovor nismo dobili. Jedina stranka koja je tijekom formiranja novog saziva Sabora i rasprave o referendumu za ulazak u EU spominjala i dano obećanje sindikatima bili su Hrvatski laburisti Dragutina Lesara.
Lesar je izjavio za Index da bivša premijerka Jadranka Kosor na sastanku o raspisivanju referenduma o EU, koji se održao dan prije saborske rasprave, nije jednom riječju tadašnjem mandataru, a sadašnjem hrvatskom premijeru, Zoranu Milanoviću spomenula preuzetu obvezu za raspisivanje još jednog referenduma.
"Mjesec dana ili dva tjedna prije izbora, na pitanje novinara hoće li se pridržavati tog sporazuma ako pobjedi na izborima, Kosor je rekla da očekuje da će svaka nova Vlada prihvatiti sporazum i provesti taj referendum", podsjetio je Lesar i dodao kako nitko iz HDZ-a tijekom rasprave u Saboru nije "potegnuo" to pitanje. Upozorava i kako se u javnosti nije moglo čuti što Milanović misli o tome.
"Njihov stav o demokraciji je samo načelno poznat, a to je da im građani smetaju", kazao nam je Lesar o novoj vlasti te dodao kako se o realizaciji "referenduma o referendumu" zajedno sa odlučivanjem o EU moglo pokazati volju samo tih dana kada je konstituiran Sabor, jer je sada već kasno za raspisivanje drugog referenduma 22. siječnja. "Da su imali dobru vjeru mogli su predložiti da se to riješi na ovom referendumu ili raspisati novi", rekao nam je Lesar te dodao kako se vladajuća koalicija ne može izvlačiti da nije znala o preuzetoj obvezi za raspisivanje zajedničkog referenduma.
Čini se kako je Vlada potpuno odustala od "referenduma o referendumu". Sada bi ga, naime, mogli najjeftinije provesti zbog toga što će ionako morati platiti ljude za provedbu izjašnjavanja o EU te bi bilo potrebno samo tiskati još jedan listić. Mnogi smatraju kako bi i politički Vlada profitirala na zajedničkom referendumu, jer malo ljudi bi bilo protiv toga da ih se češće pita o bitnim odlukama u Hrvatskoj. Kukuriku Vlada bi tu dobila političke bodove, a i sindikati bi im bili naklonjeniji, jer su ispunili preuzeto obećanje.
No, čini se kako je ipak strah od "HDZ-ovih oporbenih referenduma" prevladao te su vladajući odlučili vladati "bez pomoći naroda", iako se predstavljaju kao Vlada otvorena za građane. U ovom pitanju je na djelu "tiha koalicija" vladajućih, odnosno bivše premijerke Jadranke Kosor i sadašnjeg premijera Zorana Milanovića, koji oboje nisu željeli, dok su na vlasti, omogućiti lakše izjašnjavanje ljudi na referendumu. Čini se kako će u Hrvatskoj i dalje referendum biti moguće raspisati samo voljom političke elite dok će građani svake četiri godine moći odlučiti koja elita će to biti. To dokazuje i činjenica da su u 21. godini neovisnosti Hrvatske raspisana samo dva referenduma: jedan o izlasku iz Jugoslavije, a drugi o ulasku u Europsku uniju.
index.hr
|
|
PRIOPĆENJA Z HORVATSKE |
 Poziv zaprimljen od strane RSL Australije upućen Udrugi UDVDR RH _ Australia da kao predstavnici branitelja sudjeluju u ovogodišnjim proslavama Anzac Day u Canberri 25. travnja 2012. plod je druge godine promicanja i diplomatske kampanje članova Udruge Domovinskog rata dragovoljaca i veterana Republike Hrvatske (UDVDR RH)
Posebna čast iskazana braniteljima bila je da su bili jedini strani veterani pozvani da polože vijence u službenoj vojnoj uniformi na Nacionalnom Anzac Day , stoga je za članove UDVDR RH australske podružnice sudjelovanje u Anzac Day svečanosti i ove godine bio veliki uspjeh aktivne socijalne diplomacije između branitelja iz DR u Hrvatskoj i RSL Australije te posebna čast.
|
|
HORVATSKA DIJASPORA |
 ANZAC Day, 25th of April, is the most important date in Australia’s and New Zealand’s calendar. Across the length and breadth of Australia and New Zealand people turn out to salute, honour and pay their respects to the fallen and to the surviving servicemen who willingly offered their lives to the service of their country.
The (acronym) name ANZAC became famous with the landing of the Australian & New Zealand Army Corps on the Gallipoli Peninsula at the Dardanelles, Turkey, on 25th of April 1915. It has since become synonymous with the determination and spirit of our armed forces. The significance of the day, and the acronym, in Australia’s heritage is probably best stated by Dr. C. W. Bean in the following excerpt from his official Australian history of World War One:
|
|
Portreti hrvatskih županija
|
|
|
|
Registar hrvatskih branitelja |
|
|
Mi, Hrvatski branitelji-predstavnici udruga iz Domovinskog rata, podsjećajući se na našu povijesti vezanu za Blejburg, davamo pripćenje za javnost. Nećemo se opterećivati i vraćati na Drugi svjetski rat. Mi o njemu znamo istinu. Krenut ćemo od prije dvadesetak godina kad su određeni ljudi nabijeni nacionalnom sviješću krenuli u stvaranje Hrvatske države. Krenuli su s ponosom iako su znali da su im glave u torbi.
|
Gledajući dva dana jednog čovjeka u ustaškoj odori kojom je započinjalo svako izvješće iz Bleiburga preko poltronskih medija, pokušavam naći na slikama mladih učesnika proslave tog Ustašu i ne nađoh ga. A tko su bili Ustaše zna jako malo ljudi posebno u Hrvatskoj. "Naučili" su nas da je Ustaša bio krvnik i koljač-mesar. Ti koji tako tvrde prenose što im nalažu Brinatci i Srbi i odriču se svoga roda. Ustaše su ginule s imenom hrvatske na usnama, a bilo je zločina kakve čine sve vojske svijeta u ratu. Zar su Ameri počinili manje zlo sravnivši Drezden sa zemljom gdje je u neselektivnom bobardiranju pobijeno skoro 80% stanovnika - civila tom njemačkog grada, a grad je bio prepun izbjeglica i ranjenika. Ne, ne pravdam zločin, ali na svijetu nema kolektivne odgvornosti osim Ustaša. I to ne zato što su Ustaše, nego zato što su Hrvati. A na toj tezi je i presuda hrvatskim generalima i državi za osobodilačke operacije u Domovinskom ratu. Očigledno kletva kralja Zvonimira dnjeuje i dalje! Hrvati nemaju svoje "ja" nemaju svoju državu!
|
Ne želimo zabijati glavu u pijesak, moramo donositi i teške odluke ( Zoran Milanović ). Nije za očekivati da će se stvari u Hrvatskoj pokrenuti, da će doći do očekivanog razvoja RH i blagostanja hrvatskih građana, jer država nema više moć potpune regulacije i kontrole gospodarstva, jer su zaštitne te osobito razvojne funkcije države oslabile.
|
Ove nedjelje, u čitanju Evanđelja, čuli smo kako je Isus podučavao u prispodobama o kraljevstvu nebeskom. Isus je rekao: “S kraljevstvom je nebeskim kao s blagom što skriveno leži u polju. Kad ga netko pronađe, sakrije ga, te pun radosti ode prodati sve što ima i kupi ono polje.” (Mt 13.44) Isus nam ustvari poručuje kako je Kraljevstvo nebesko, jedino, pravo i istinsko blago. Kraljevstvo nebesko zaslužuje da se čovjek odrekne svega materijalnog, svega što posjeduje, da posve preuredi i podredi život toj spoznaji, tom neprocjenjivom blagu.
|
|
Horvatski kamin |
I ove godine nastavljena je tradicija u našoj župi te je prve subote poslije Prve Svete Pričesti organizirano hodočašće u Mariju Bistricu kako bi zahvalili majci Božjoj na daru blagovanja Tijela Kristova (Hostije). Polazak je bio u 7:00 sati ispred crkve Presvetog Srca Isusova. Već pola sata prije polaska su se počela prikupljati djeca sa pratnjom (majke, bake i pokoji otac). Bilo je predivno vidjeti vesela dječja lica puna radosti i iščekivanja. Kad je sat na zvoniku otkucao 7. uru, autobus je krenuo put Marije Bistrice.
|
|
Životni stil |
Mladi ljudi koji su spletom okolnosti o seksu učili iz pornića, nažalost, imaju kriva uvjerenja i zablude o seksualnosti i svemu što uz to ide.
|
|
Šport |
'Na drugom sam kraju svijeta, ali plačem. Uništena je tradicija duga 80 godina, stotinjak ljudi ide na burzu, djeca neće imati gdje trenirati, a nikoga kao da nije ni briga', poručio je nekadašnji trener Dinama i Varteksa Branko Ivanković iz Saudijske Arabije.
|
|
Pod svijetlom zalazećeg sunca čini se kao da usred australske pustinje leži golemi kip od užarene lave. U kasnim večernjim satima golema stijena zrači svojom najcrvenijom bojom. S opsegom od 10 kilometara i visinom od 343 metra, dominira horizontom jugoistočno od Alice Springsa u središnjoj Australiji. To je najveća izolirana stijene na svijetu.
