Agresivno i naporno su nas skoro svi mediji u Hrvatskoj jučer zasipali informacija o tome kako su dvojica čelnih ljudi hrvatske Vlasti u veselom društvu Pupovca, Uzelca, živućih partizana i preživjelih jasenovačkih logoraša, danas je uvelike spasnulo i nema nijedne vijesti o tome. Žalosno je bilo gledati to gerijatrijsko drušvo kojem Vrhuška obećava kako će dobiti povlastice, kao da ih nisu imali do sada.
|
Postoje li u ljudskim životima uopće slučajnosti, ili je sve što se događa samo poslijedica nekog, ponekad nevidljivog i nedokučivog uzroka? Kroz povijest su na ovo temeljno filozofsko pitanje pokušale odgovoriti mnoge mudre glave, a većina ih se na kraju ipak opredijelila za smisao, smatrajući da je u ljudskom životu besmisleno samo vjerovati u besmisleno. Sve ostalo ima svoj smisao i može se rekonstruirati.
|
|
Zabava |
Uvriježen stav da o sprečavanju neželjene trudnoće brigu mora voditi samo žena, često rezultira time da o kontracepciji nitko ne vodi računa. Koja je metoda najbolja za vas?
|
|
Joža iz Horvatske |
Korijeni su posađeni upravo na Markovu trg-u 2001 godine štrajkom policajaca branitelja koji su dobili otkaze preko noći od Račanove Vlade i zamijenjeni milicajcima koji su danas apriorni poslušnici u represiji protiv vlastitog naroda po boljševičkom receptu. Tada je na čelu zagrebačke policije bio upravo Ranko Ostojić a ministar Šime Lučin.
|
|
Horvatski eko info |
Vodopija, zvana još cikorija, radič, konjska trava, modri cvijet trajna je i zeljasta biljka, visoka i do 1 metar. Korijen joj je debeo, vretenast, izvana taman, iznutra bijel. Stabiljka je uglata, tvrda, uspravna i puna gorkog mliječnog soka. U gornjim dijelovima je razgranata i pokrivena kratkim dlakama. Prizemni listovi su veliki, dugački i nazubljeni, a oni na stabiljci kraći i duguljasto kopljasti. Cvjetne glavice modre su boje, ponekad ružičaste ili bijele.
|
|
 |
|
HORVACKE REGULE LEPOG PONAŠANJA ! (Pri kupici i klupici) |
|
|
|
129.- Marija, Beč: Gotovo dvadeset godina živjela sam u braku za koji sam mislila da je savršen. On je bio četiri godine mlađi od mene, uvijek pun razumijevanja i ljubavi. Ja sam radila i imala solidna primanja, više sam praktičan tip a on pak pomalo umjetnički. No dogodilo se da ga je posao na više mjeseci odveo u drugu zemlju i kada se vratio bio je drugi čovjek: grub, arogantan, stalno ljut. Otkrila sam da je posrijedi druga žena. Zatražila sam razvod i nakon što sam odglumila pokušaj samoubojstva on je pristao i odselio.
|
|
|
Kao tinejdžer odrastao sam u povijesnim vremenima kada se rađala i stvarala Hrvatska. Iako tipični tinejdžer, ipak se u meni budio do tada nepoznati osjećaj... Tako nešto se može usporediti samo sa onom pravom iskrenom ljubavi između muškarca i žene. Kada zadrhtite i na samu pomisao na voljenu osobu...
|
|
|
 Zašto bi bio kompetentan da dam odgovor na pitanje zašto da ili ne u EU ?
Kao analitičar proučavao EU procese u zagrebačkom Institutu za međunarodne odnose, bio sam dio užeg tima Ministarstva financija je odgovaralo na neka od stožernih pitanja iz Upitnika EU nakon kojega je započeo proces pregovora,kao član radne skupine za pregovore u poglavlju Industrijska politika, kao autor knjige o EU, magisterija o području koje se odnosi na europske politike i netko tko se zadnjih nekoliko godina intenzivno bavi pitanjima standarda stanovništva i javnih gospodarskih i socijalnih politika te kao član Europske federacije radnika u transportu koji posljednje dvije godine intenzivno priprema svoju organizaciju na procese sudjelovanja i zaštite radnika i stvaranja mogućnosti za zapošljavanje u okviru europskog tržišta i pravila, mislim da sam kompetentan te sam kao takav sklon pozvati sve ljude da izađu na referendum 22. siječnja i glasuju za.
Odgovor zašto za je sistematiziran u dvanaest točki pri čemu svaka točka odgovara na jednu bojan koja se javlja vezano uz javni dijalog i polemiku o ulasku u Uniju.
-
EU ne određuje mirovine. Niti će ih povećati, a osobito ne smanjiti. Mirovine će smanjivati slabost našeg gospodarstva da kreira nova radna mjesta i tako povećava broj osiguranika koji uplaćuju doprinose u mirovinski sustav.
-
Radi ulaska u EU, cijene neće odnosno ne bi trebale rasti. Hrvatska već danas ima najviše cijene od svih zemalja članica EU iz istočne i središnje Europe, s izuzetkom Slovenije iako su i tamo određeni artikli jeftiniji. S druge strane da članstvo u EU nema direktne veze sa cijenama jest činjenica da je najveći rast cijena zanimljivo u posljednjih nekoliko godina zabilježen u jednoj nečlanici EU, a to je Turska.
-
EU ne određuje cijene energenata. Priče tipa zbog EU će rasti cijene struje, plina čisti su lov u mutnom.
-
Za razliku od Švicarske i Norveške, koje su na referendumu glasale protiv članstva u EU, a koje su jedne od najbogatijih zemlja svijeta i koje su i bile bogate i razvijene i prije referenduma o EU, to nažalost nije slučaj sa Hrvatskom. Nama neovisnost nije donijela ekonomski prosperitet, kao što nam nije donijela standarde ovih dviju zemalja u pogledu vladavine prava i pravde i razvoja demokracije. Mi nismo najjača financijska sila koja ima tradiciju nekoliko stotina godina neovisnosti ( političke i ekonomske) u Europi poput Švicarske niti imamo najveće nacionalne rezerve nafte u sjevernom moru kao Norveška.
-
Ne moramo se bojati da ćemo izgubiti autonomiju monetarne politike. Naš financijski sustav već sada je izrazito euriziran i naša tečajna i novčarska politika već sada na značajan način prati tempo kretanja eura, kao da smo već članica EU koja priprema zemlju za Euro zonu. Većina našeg financijskog sektora je već u vlasništvu zemalja članica EU. Jedinstveno financijsko tržište može tek povećati kvalitetu i zbog kamatne arbitraže i boniteta zemlje članice EU potencijalno smanjiti kamate u zemlji.
-
Trenutno se vodi rasprava o budućnosti eura i mogućnosti čvršćeg povezivanja članica euro zone kroz ulazak u sferu tzv porezne Unije. Sklon sam kao ekonomist zaključiti da će euro opstati ako barem za dio članica euro zone. To je jako, jedinstvena porezna zajednica prenošenje ukupnog poreznog suvereniteta na EU je jako daleko od sadašnjosti.
-
Zašto ući u EU kada u njoj mnoge zemlje, poput Mađarske, Grčke, Irske i manjoj mjeri Portugala, Španjolske i Italije prolaze najteže trenutke od osnivanja Zajednice ? Zato što ove zemlje prolaze kroz krize, ne zbog članstva u Uniji, već zbog najveće financijske krize u posljednjih 80tak godina i njezinih posljedica na gospodarstva i javni sektor. Hrvatska je u podjednakoj, ako ne i goroj situaciji, jer mi također nemamo zdravu realnu ekonomiju i zdravu ekonomsku bazu, koja bi omogućila da se naši dugovi ne samo refinanciraju već počnu i otplaćivati. To je problem neadekvatnog modela razvoja zemlji i tim je dublji od činjenice članstva u EU.
-
Do financijske krize, bilo je lagano reklamirati proširenje EU, kako za stanovništvo potencijalnih članica, tako i za stanovništvo zemalja članica koje ratificiraju sporazum o pridruživanju. Danas je to puno teže, no EU ipak radi sustavno na rješavanju svojih strukturnih i financijskih neravnoteža, sa manje ili više rezultata. Ono što Hrvatska nema ili ne drži toliko bitnim, a EU drži jesu politike ulaganja u ljude. Fondovi poput Europskog socijalnog fonda i njegovih nekoliko milijardi eura su namijenjeni da pripreme ljude za promjene koje se događaju u svijetu rada. Kod nas su bilo kakve promjene u prošlosti obično pomele ljude ili u prijevremenu mirovinu, ili još gore samo na cestu. Slični fondovi su namijenjeni da pripreme poduzetnike za nove proizvodnje i poslovanje.
-
Trenutno domaćem gospodarstvu ne bi moglo crpiti nikakve prednosti iz činjenice da smo izvan EU. EU je projekt europskih zemlja koji počiva modelu rasta koji se bazira na ulaganju u ljude, u nove i ekonomske aktivnosti sa višom dodanom vrijednosti, kvalitetnom ravnotežom između pravne predvidivosti i konkurentnog okruženja. Samo takav ekonomski model ima uporište u našim tradicijskim i demokratskim vrlinama i ustavnim određenjima. Ima naravno promotora neoliberalne doktrine o svođenju države na poslovni servis i promoviranju ideje da liberalizacija, privatizacija i deregulacija svih ekonomskih donose samo koristi za svaku zemlju koja ih provodi. Ali takvi eksperimenti su se pokazali ne samo kao štetni već i kao povod za financijsku krizu koja je ozbiljno poremetila cijeli ekonomski sustav. O novom kapitalizmu je EU puno žešća rasprava no u Hrvatskoj. Primjer je Europska stranka socijalista ( pridružena članica koje je i vladajući SDP) koja je donijela i novi manifest sa nazivom : Novi pravac za Europu: Ljudi na prvom mjestu.
-
Hrvatskoj je svakako mjesto u zajednici zemalja koja promoviraju mir, toleranciju među ljudima, nacijama i kulturama, sigurnost i razvoj; ne samo na našem kontinentu, već i globalno. Nikako joj nije mjesta u balkanskoj zajednici koja je uvijek na rubu oružanog sukoba. Iako smo mala zemlja to ne znači da ćemo u Uniji biti „žrtva“ kulture većih zemalja, male zemlje i njihovi običaji, pa i proizvodi su efikasno zaštićeni kao nacionalna baština.
-
U smislu poštivanja prava običnih ljudi, mladih, roditelja, zaposlenih, nezaposlenih, prava među spolovima, politike stvaranja istih mogućnosti, poštivanja drugih i drugačijih su istaknuta područja većine tzv. horizontalnih politika Unije, odnosno onog dijela zakonodavstva koje zovemo direktivama i koji se primjenjuju u nacionalnim zakonodavstvima. To su procesi u kojima treba sudjelovati na aktivan način a iskoristiti i mogućnost da se kroz sudjelovanje u radu EU institucija ista rješenja mogu dograđivati. Kao dio hrvatskog i europskog sindikalnog pokreta pozvao bih sve radnike da izađu na referendum jer je ideja poštivanja radnika i rada, kada se sve uzme u obzir i dokumenti i zakoni i praksa, puno jača u EU, no u Hrvatskoj. To nije palo s neba. Participativna demokracija se gradi, ovisno o našoj svijesti da se organiziramo da i da budemo glas demokracije, kroz sudjelovanje u političkim strankama, sindikatima, svim oblicima udruga poslovnih i udruga civilnog društva jer samo tako možemo utjecati da nam demokraciju ne bude samo jedan dan u četiri godine.
-
Ono što je osobito bitno istaknuti kao članstvo EU jest da će naši mladi ljudi i to njih 100.000 bez posla moći sa EU državljanstvom lakše doći do posla u nekoj od članica. Odnosno, to je jedini način da apliciraju za sva ona mjesta gdje je državljanstvo EU uvjet za javljanje na posao. Ako se kao nacija deklariramo i zaklinjemo u našu djecu i mladost, onda barem njima pomognimo svojim glasom za.
Sindikat prometa i veza Hrvatske
|
|
PRIOPĆENJA Z HORVATSKE |
 Poziv zaprimljen od strane RSL Australije upućen Udrugi UDVDR RH _ Australia da kao predstavnici branitelja sudjeluju u ovogodišnjim proslavama Anzac Day u Canberri 25. travnja 2012. plod je druge godine promicanja i diplomatske kampanje članova Udruge Domovinskog rata dragovoljaca i veterana Republike Hrvatske (UDVDR RH)
Posebna čast iskazana braniteljima bila je da su bili jedini strani veterani pozvani da polože vijence u službenoj vojnoj uniformi na Nacionalnom Anzac Day , stoga je za članove UDVDR RH australske podružnice sudjelovanje u Anzac Day svečanosti i ove godine bio veliki uspjeh aktivne socijalne diplomacije između branitelja iz DR u Hrvatskoj i RSL Australije te posebna čast.
|
|
HORVATSKA DIJASPORA |
 ANZAC Day, 25th of April, is the most important date in Australia’s and New Zealand’s calendar. Across the length and breadth of Australia and New Zealand people turn out to salute, honour and pay their respects to the fallen and to the surviving servicemen who willingly offered their lives to the service of their country.
The (acronym) name ANZAC became famous with the landing of the Australian & New Zealand Army Corps on the Gallipoli Peninsula at the Dardanelles, Turkey, on 25th of April 1915. It has since become synonymous with the determination and spirit of our armed forces. The significance of the day, and the acronym, in Australia’s heritage is probably best stated by Dr. C. W. Bean in the following excerpt from his official Australian history of World War One:
|
|
Portreti hrvatskih županija
|
|
|
|
Registar hrvatskih branitelja |
|
|
Mi, Hrvatski branitelji-predstavnici udruga iz Domovinskog rata, podsjećajući se na našu povijesti vezanu za Blejburg, davamo pripćenje za javnost. Nećemo se opterećivati i vraćati na Drugi svjetski rat. Mi o njemu znamo istinu. Krenut ćemo od prije dvadesetak godina kad su određeni ljudi nabijeni nacionalnom sviješću krenuli u stvaranje Hrvatske države. Krenuli su s ponosom iako su znali da su im glave u torbi.
|
Gledajući dva dana jednog čovjeka u ustaškoj odori kojom je započinjalo svako izvješće iz Bleiburga preko poltronskih medija, pokušavam naći na slikama mladih učesnika proslave tog Ustašu i ne nađoh ga. A tko su bili Ustaše zna jako malo ljudi posebno u Hrvatskoj. "Naučili" su nas da je Ustaša bio krvnik i koljač-mesar. Ti koji tako tvrde prenose što im nalažu Brinatci i Srbi i odriču se svoga roda. Ustaše su ginule s imenom hrvatske na usnama, a bilo je zločina kakve čine sve vojske svijeta u ratu. Zar su Ameri počinili manje zlo sravnivši Drezden sa zemljom gdje je u neselektivnom bobardiranju pobijeno skoro 80% stanovnika - civila tom njemačkog grada, a grad je bio prepun izbjeglica i ranjenika. Ne, ne pravdam zločin, ali na svijetu nema kolektivne odgvornosti osim Ustaša. I to ne zato što su Ustaše, nego zato što su Hrvati. A na toj tezi je i presuda hrvatskim generalima i državi za osobodilačke operacije u Domovinskom ratu. Očigledno kletva kralja Zvonimira dnjeuje i dalje! Hrvati nemaju svoje "ja" nemaju svoju državu!
|
Ne želimo zabijati glavu u pijesak, moramo donositi i teške odluke ( Zoran Milanović ). Nije za očekivati da će se stvari u Hrvatskoj pokrenuti, da će doći do očekivanog razvoja RH i blagostanja hrvatskih građana, jer država nema više moć potpune regulacije i kontrole gospodarstva, jer su zaštitne te osobito razvojne funkcije države oslabile.
|
Ove nedjelje, u čitanju Evanđelja, čuli smo kako je Isus podučavao u prispodobama o kraljevstvu nebeskom. Isus je rekao: “S kraljevstvom je nebeskim kao s blagom što skriveno leži u polju. Kad ga netko pronađe, sakrije ga, te pun radosti ode prodati sve što ima i kupi ono polje.” (Mt 13.44) Isus nam ustvari poručuje kako je Kraljevstvo nebesko, jedino, pravo i istinsko blago. Kraljevstvo nebesko zaslužuje da se čovjek odrekne svega materijalnog, svega što posjeduje, da posve preuredi i podredi život toj spoznaji, tom neprocjenjivom blagu.
|
|
Horvatski kamin |
I ove godine nastavljena je tradicija u našoj župi te je prve subote poslije Prve Svete Pričesti organizirano hodočašće u Mariju Bistricu kako bi zahvalili majci Božjoj na daru blagovanja Tijela Kristova (Hostije). Polazak je bio u 7:00 sati ispred crkve Presvetog Srca Isusova. Već pola sata prije polaska su se počela prikupljati djeca sa pratnjom (majke, bake i pokoji otac). Bilo je predivno vidjeti vesela dječja lica puna radosti i iščekivanja. Kad je sat na zvoniku otkucao 7. uru, autobus je krenuo put Marije Bistrice.
|
|
Životni stil |
Mladi ljudi koji su spletom okolnosti o seksu učili iz pornića, nažalost, imaju kriva uvjerenja i zablude o seksualnosti i svemu što uz to ide.
|
|
Šport |
'Na drugom sam kraju svijeta, ali plačem. Uništena je tradicija duga 80 godina, stotinjak ljudi ide na burzu, djeca neće imati gdje trenirati, a nikoga kao da nije ni briga', poručio je nekadašnji trener Dinama i Varteksa Branko Ivanković iz Saudijske Arabije.
|
|
Pod svijetlom zalazećeg sunca čini se kao da usred australske pustinje leži golemi kip od užarene lave. U kasnim večernjim satima golema stijena zrači svojom najcrvenijom bojom. S opsegom od 10 kilometara i visinom od 343 metra, dominira horizontom jugoistočno od Alice Springsa u središnjoj Australiji. To je najveća izolirana stijene na svijetu.
